Sakralni objekti Grobnišćine imaju izuzetnu kulturno-povijesnu i umjetničku vrijednost. Oni su spomenici povijesnih previranja, načina života i rada ljudi ovoga kraja, njihovog jezika i pisma, te odanosti zavičaju i vjeri. Posjet jednoj od crkava putovanje je u prošlost prožeto duhom minulih stoljeća.

Crkva sv. Bartola

Priča o crkvi
Zaštitnik cerničke župe je sveti Bartol, Isusov učenik koji se posebno isticao zaštitom siromašnih, bolesnih i nemoćnih. Prvi sakralni objekt na području župe podignut je 1538. godine na mjestu današnje župne crkve. Ta godina, upisana glagoljicom na ploču koja je pronađena u staroj župnoj crkvi, najvjerojatnije se odnosi na godinu podizanja prve cerničke kapele na istom mjestu. Sama glagoljska ploča zagubila se početkom 20. stoljeća.

Prvi korak prema izgradnji današnje župne crkve učinio je župnik Nikola Gršković 1895. godine. Tada je u molbi svojim pretpostavljenima ukazao na potrebu izgradnje nove crkve, s obzirom da je stara postala “tesna, nizka i kratka” za tadašnjih “1.630 dušah”. Nakon mnogih poteškoća, crkva je dovršena 1909. godine.

Prostor crkve
U prezbiteriju, na istočnom kraju crkve, smješten je kameni oltar okrenut prema narodu, dok se iza oltara nalaze tri kipa. Središnji kip predstavlja svetog Bartola apostola, a uz njega su kipovi svetog Stjepana, prvog mučenika, i svetog Ante pustinjaka.

Bočni su oltari posvećeni Gospi Lurdskoj i Presvetom srcu Isusovu, te također imaju po tri kipa. Kip Gospe Lurdske u vrtu postavljen je 2008. godine povodom 150. obljetnice njenog ukazanja, a iste godine postavljen je i novi sat na pročelju crkve, kao dar župnoj crkvi povodom 100. obljetnice njene izgradnje.

Župna crkva sv. Filipa i Jakova

Povijesno i umjetnički značajan objekt
Crkva sv. Filipa i Jakova sagrađena je 1105. godine i jedna je od najstarijih crkava na tlu Grobnišćine. Na brdu iznad Grobničkog polja crkva je dijelila burnu povijest naroda ovoga kraja i grobničkog kaštela, od uprave Frankopana i Zrinskih te mongolskih osvajanja do okupacije tijekom Drugog svjetskog rata.

Burna povijest ostavila je i bogat umjetnički trag u crkvi. Grbovi Zrinskih i Frankopana donose do sada nepoznate detalje i važni su za proučavanje hrvatske povijesti. Obnovljena propovjedaonica rad je umjetnika Michelazzia iz 18. stoljeća. Također, na samoj crkvi nalazi se nekoliko glagoljaških natpisa, koji govore o zbivanjima u Gradu Grobniku tijekom 16., 17. i 19. stoljeća, te bogato ukrašene grobnice koje potječu iz 1589. godine.

Godine 1572. dograđen je i zvonik, koji je kasnije restauririran barokno, jer je polovicom 18. stoljeća oštećen udarom groma. Zanimljivo je spomenuti da je crkva imala orgulje i pjevački zbor još 1852. godine, kada su za potrebe liturgije crkve orgulje napravljene u Ljubljani.

Svoj sadašnji izgled crkva je dobila krajem 16. stoljeća, a posljednja restauracija završena je 2008. godine.