Lujzijana ili Lujzinska cesta (Via Ludovicea) je građena od 1803. do 1811. godine. Cesta je dobila naziv po carici Mariji Luizi. Lujzijana je sa 134 kilometara (18 austrijskih poštanskih milja) povezivala Rijeku i Karlovac.
Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac (1752-1827) je bio glavni zagovornik i suinvestitor izgradnje ceste, za financiranje je bilo zaduženo Kraljevsko ugarsko povlašteno kanalsko i brodarsko društvo dok je glavni projektant bio podmaršal Filip Vukasović.
Kolnik je bio širine 8,2 m, a uzdužni nagibi manji od 4% s vrsnim kamenim mostovima i podziđem. Na trasi cijele Lujzijane su postavljeni miljokazi, burobrani, propusti za odvodnju oborina, cisterne, ograde i mnogi drugi cestovni objekti.
Cesta se održavala naplatom cestarine (maltarina). U prvoj polovici 19. stoljeća bila je jedna od najboljih cesta u Europi, zadovoljavala je potrebe ondašnje trgovine i rastuće manufakturne i industrijske proizvodnje te pritom potaknula razvoj prostora i naseljâ uzduž ceste. Godine 1828. cestom je prošla žirafa (poklon egipatskog potkralja) na putu od Rijeke do Beča. Zahvaljujući Lujzijani, uz nju se razvilo naselje Čavle, danas sjedište općine.
