Kaštel Grad Grobnik

Frankopanski kaštel Grada Grobnika izvorno je građen još oko 1000. godine, no danas vidljivi dijelovi potječu iz vremena između 15. i 17. stoljeća. Izgrađen na strateški vrlo važnoj poziciji, Kaštel je bio čuvarom cijele Grobnišćine, a danas je pretvoren u galeriju i muzej te je dom raznih kulturnih manifestacija.

Grad Grobnik nalazi se na vojno, gospodarski i prometno najpovoljnijoj točki vinodola, na brežuljku nad Grobničkim poljem. Naseljen je još u prahistoriji, a naseljavali su ga Iliri, Rimljani, Goti i Franci. Od 10. stoljeća pripada Hrvatskoj, a u 13. stoljeću postaje vlasništvo knezova Krčih, tj. Frankopana.

Grad se smjestio na 466 metara visokom brijegu, između lijeve obale Rječine i Grobničkog polja. Izgrađen je oko živog bunara s izvorskom vodom u središtu unutarnjeg dvorišta Kaštela, a nalazi se na važnom prometnom pravcu koji vodi od Kvarnerskog zaljeva prema unutrašnjosti.

Ponos Grobnika

Najočuvaniji svjedok tih davnih vremena svakako je Frankopanski kaštel koji svojom pojavom nadvisuje cijeli plato Grobnišćine i kao da i danas budno prati što se to događa u njegovom podnožju i na Kvarneru, jer pogled seže sve do Krka, Cresa i Učke. Najzapadnija je to tvrđava nekadašnje Vinodolske knežije. Izgrađen je oko tisućite godine i to na rimskim temeljima pa tako i danas sa sjeverozapadne strane Kaštela pogledavši prema dolini možemo vidjeti ostatke rimskog limesa.

Tvrđava je sazidana u obliku trokuta, a građena je od srednjeg vijeka do 18. stoljeća. Svojim kulama i zidinama pružala je sigurnost pred turskim četama koje su u više navrata prolazile Grobničkim poljem. Danas vidljiv sklop utvrda i bedema građen je od 15. do 17. stoljeća na temeljima starijih objekata. Donji dijelovi jugozapadne kule s dvorskom kapelom sv. Jelene u prizemlju, pripadaju ranijoj fazi izgradnje i sadrže renesansni portal. U arkadnom dvorištu Kaštela nalazi se gotičko bunarsko grlo s grbovima Frankopana i krbavskih knezova Gusića – Kurjakovića iz 15. stoljeća. Kaštel je sadržavao stambeni dio, sobe, kuhinje, ostave, spremišta, vinski podrum, zatvor, skladišta i gospodarske zgrade. Od naselja je bio odijeljen još jednim pojasom bedema, pojačanim kulama i polukulama – tzv. barbakanima.

Kaštel danas

Danas je Kaštel obnovljen i dobro očuvan, a posjetitelje vraća u neka davna vremena. U prekrasnom ambijentu Kaštela smjestila se Galerija suvremene umjetnosti, Zavičajni muzej Grobnišćine i Interpretacijski centar “Putovima Frankopana”. Prostori se tijekom godine koriste za razne kulturne manifestacije.

Interpretacijski centar Grobnik

Kulturno-turistička ruta „Putovima Frankopana“ obuhvaća sedamnaest kaštela, utvrđenih gradova i dvoraca (kašteli Gradec, Krk, Grobnik, Trsat, Drivenik, Grižane i Bakar, kula u Bribiru, kaštel s kulom Kvadrac Novi Vinodolski, kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Stari grad Ledenice, Stari grad Hreljin, dvorci Nova Kraljevica, Severin i Stara Sušica te dvorac Zrinskih u Čabru) te tri sakralna kompleksa (Franjevački samostan s crkvom Navještenja Marijina na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje).

Posjetiteljsku i interpretacijsku infrastrukturu kulturno-turističke rute „Putovima Frankopana“ čini osam interpretacijskih centara (Trsat, Grobnik, Bakar, Bribir, Krk, Čabar, Brod na Kupi, Kraljevica).

Interpretacijski centar Grobnik kao dio ove rute provodi interpretacijske šetnje i vođenje kroz kulturno-povijesnu baštinu Frankopana u kaštelu Grobnik. Obrađujemo teme vezane uz prisutnost Frankopana na Grobniku: skriptorij u kojemu je nastao prvi prijevod Biblije na staroslavenski jezik, na glagoljici; Krbavska bitka i Tužna slova popa Martinca te Bernardin Frankopan kao istaknuti predstavnik obitelji Frankopan, vlasnik kaštela u 15. st. i jedini preživjeli zapovjednik krvave bitke na Krbavi.