Ovo je najkraća od triju tematskih staza, ukupne duljine 3,7 kilometara te sat i pol lagane šetnje u jednom smjeru.
Ovo je staza u jednom smjeru. Duljina, uspon, silazak i vrijeme odnose se na prikazani smjer; računajte i na povratak.
Šetnica dijelom prati povijesni Mlikaričin put prema Rijeci te nudi nekoliko vidikovaca i otvorene poglede na more.
Duž staze nalazi se nekoliko dobrih lokacija za predah i piknik, a područje je poznato po samoniklom ljekovitom bilju, pčelinjacima i ispaši konja.
Šetnica obuhvaća četiri ključna lokaliteta vodene baštine: povijesnu Šternu, obnovljenu Kalinu te kaliće Kosorci i Brest .
Obnovljena je 2012. godine, a u svakodnevnoj uporabi bila je sve do početka 19. stoljeća.
Voda u nju konstantno pritječe i istječe prirodnim putem, što joj daje izrazitu čistoću. Kada je na ovom mjestu u prošlosti otkriven izvor pitke vode, mještani su ga počeli ograđivati ne bi li sačuvali vodu za svakodnevnu upotrebu.
Danas šterna služi kao podsjetnik na prošla vremena, a voda iz nje istječe direktno u Kalinu. Nedavno je jedan mještanin Hrastenice odnio uzorak vode iz šterne na analizu u Zavod za javno zdravstvo i rezultati su sve iznenadili – voda je bila izvrsne kakvoće i apsolutno pitka!
Kalina je naziv za kalić većeg promjera, uređivan i dotjerivan ljudskom rukom.
Pred vama je Kalina – jedan od kalića koji je obnovljen 2012. godine, a produbljen i očišćen 2023.
Nema točnog zapisa, no pretpostavlja se da su mala naselja u današnjoj Općini Čavle jednim dijelom nastala upravo zbog prisutnosti kalića – prirodnih izvora čiste i pitke vode.
Za vrijeme velike pandemije kuge u Gradu Grobniku, kmetovi su bježali od svojih gospodara i nastanili mjesta koja su imala izvor pitke vode.
Do kalića Kosorci voda podzemnim tokom dotječe iz Kaline na višoj nadmorskoj visini.
Ovaj kalić većinom su koristili mještani sela Kosorci čiji je povijesni put do kalića vodio trasom današnjeg autoputa. Kalić je obnovljen 2023. godine.
Od davnina pa do prije pedesetak godina, kalići su bili izvor i način života. Mještani su ih čuvali, uređivali i koristili se njima. Kažu da je u svakom selu jedan mještanin bio zadužen za održavanje kalića.
Kalići i kaline dio su identiteta i kulturnog krajolika Grobnišćine.
Kalići su bili izvor vode za mnoge biljke i životinje, a voda iz njih služila je i za navodnjavanje polja, napajanje stoke, gašenje požara i sl. Osim toga, kalići su bili i mjesta na kojima su se mještani zbližavali, organizirali druženja uz pecanje, a neki su i naučili plivati ako je kalić bio dovoljne dubine.
Iako nema pisanih dokaza, priča se da su mladići nekoć skakali na glavu s velikog kamena (koji je i danas vidljiv) u kalić Brest. Nakon skoka, podizali bi ruku u vis kako bi pokazali dubinu kalića, koja bi im prelazila visinu glave.
Vrijeme se računa prema normi DIN 33466 koja se koristi za planinarske oznake: pretpostavljamo 4 km po ravnom na sat, 300 metara uspona na sat i 500 metara silaska na sat. Duže od vodoravnog i okomitog vremena računa se u cijelosti, a pridodaje mu se polovica kraćeg. Zaustavljanja, fotografiranje i sporiji tempo nisu uključeni, pa računajte na dodatno vrijeme.
vrijeme = duže od (duljina ÷ 4 km/h) i (uspon ÷ 300 m/h + silazak ÷ 500 m/h) + polovica kraćeg
