Palenta kompirica prehranila je naraštaje i naraštaje Grobničana, no oni joj nisu ostali dužni. Danas se palenti u čast organizira veliki Festival palente i sira, obiteljska okupljanja ne prolaze bez nje, a jelo je izraslo i u poznatu deliciju koju svaki posjetitelj Grobnišćine želi probati. Malo koje jelo ima toliko poklonika, stoga ako još niste, prvom prilikom kušajte ovo više puta opjevano jelo. U slast!
Palenta kompirica
Danas poslastica i vrhunski gastro užitak, palenta kompirica iznikla je iz štedljive tradicije naših starih.
Teško je danas zamisliti Grobničko polje zasađeno kukuruzom, no mnogi Grobničani imali su tamo zasađenu lijehu i nije bilo pedlja neobrađenog zemljišta. Palenta je u ovim krajevima bila zamjena za kruh jer je pšenice bilo malo pa je kruh predstavljao deliciju.
Palenta se konzumirala s jelima koja su svakodnevno na jelovniku, kao što su razne “maneštre – kapuz i fažol, ripa i fažol”, gulaši, slane ribe, pržena jaja i naposljetku grobnički sir koji u kombinaciji s palentom zaista daje poseban okus.
Palenta kompirica nikad nije ista, ovisi o tome kakvo je zrno kukuruza, kako se mljelo brašno, kakve je kvalitete krumpir, hoće li biti slana i manje slana i još puno sitnica koje mogu utjecati na kakvoću jela.
Ines Žeželić, danas Silić, 1994. godine napisala je jedan poetski recept za palentu kompiricu. Mi ga donosimo u cjelosti, a na vama je da jelo pokušate spraviti. Primamo uzorke na degustaciju!
Palenta
Kolonbar z šparheta makni,
Konpir nastrži
Va pinjatu vodu nalij
Pa posoli.
Na oganj ne pozabi, dobro naloži,
Palentar zami i tari
Kar zavre voda,
konpiru se žute muke doda.
Pa opet gnjocaj i tari
Taruj znami,
Ali pusti neka se još malo kuha
Jušto kuliko ti se ohladi juha.
Kad je se gotovo,
Dobro se naji,
Neka ti se ne grusti
I meni sledić pusti.
Gašparov mlin
Puno toga palenta povezuje. Priča ona priču o mlinu, a u nju je utkano i sve što protječe Rječinom, i dobro i loše. Brašno koje se dobije iz zrna kukuruza, poznato kao žuto kukuruzno brašno, melje se u Gašparovom mlinu. I to polako, bez žurbe, onako kako voda teče i pretače svoju snagu u kolo koje se vrti i daje mlinu život.
Drveni Gašparov mlin uz slap u Martinovom selu, posljednji je od 27 mlinova na Rječini. I danas obavlja svoju nekadašnju funkciju. Žito se ovdje još melje na starinski način, što se rijetko gdje može vidjeti, a to je posebno zanimljivo najmlađima koji ovdje mogu doznati kako se dobiva brašno. U mlinu brašno možete i kupiti, a takvog brašna, vjerujte, nadaleko više nema.
Svjetla budućnost palente kompirice
Palenta kompirica više je od autohtonog grobničkog jela. Ona je dio njegove povijesti, kulture ali i svakodnevnog života još i danas. Nije onda ni čudo zašto o toj palenti s posebnim oduševljenjem priča teta Tonica, jedna od najpoznatijih kuharica palente, niti kako kuhari na festivalu u njenu čast u istom ritmu ogromnim palentarima kuhaju 500 kilograma tešku palentu i koliko god bilo teško, a teško je, u njima raste napetost kakva će palenta ovoga puta ispasti.
Mnogi ugostitelji diljem Grobnišćine na svojim jelovnicima nude palentu kompiricu, a možete je probati i na velikom Festivalu palente i sira koji se održava zadnje subote u lipnju u Čavlima ili Dražicama.
