Povijest

Grobnišćina ima turbulentnu povijest, kroz prohujala vremena izmjenjivale su se vojske, bitke (najpoznatija je ona s Tatarima iz 1242. godine) te su se križali putevi koji su razne putnike i namjernike vodile ovim područjem.

Stoga, ne čude prapovijesni ostaci na lokalitetima kao što je Cernički vrh, koji se izdiže iznad jednog od najstarijih naselja ovoga kraja, Cernika. Šećući Grobničkim poljem naići ćemo i na ostatke Rimskog limesa, koji nas upućuje na postojanje granice nekadašnjeg propalog Rimskog carstva.

Iznad Grobničkog polja smjestio se Grad Grobnik i Frankopanski Kaštel, najočuvaniji svjedok nekih davnih vremena, onako u kamenu i danas kao da prkosi svim nedaćama, ali i budno prati što se to događa u njegovom podnožju ili na moru ispred Velikih i Malih vrata jer pogled seže sve do Krka, Cresa i podnožja Učke.

Slavan je to starac potpisnik Vinodolskog zakona iz 1288. godine. I obitelj Frankopan, koja je u jednom periodu bila vlasnikom staroga kaštela, ostavila je traga, pa se tako spominje i prvi prijepis Biblije na hrvatski jezik koju je dao prevesti Bernardin Frankopan Grobnički od ruke 5 fratara i to baš u pisarnici Grobnik.

U Gradu Grobniku posjetitelj se može diviti i crkvi Sv. Filipa i Jakova koja tu stoji već 900 godina i svjedoči o ranom kršćanstvu ovih krajeva.

Tradicija nije zaboravljena

Zahvaljujući povijesnim zapisima u novije vrijeme nastavlja se tradicija „dondolanja“ koju su nekad vršili plaćenici i na taj način zvonjavom i bukom čuvali vlastelinska stada od divljih zvijeri, a danas tu tradiciju pronose
Grobnički Dondolaši.

Na tradiciji razvija se i jedna od najvećih manifestacija Festival palente i sira koji nam vraća sjećanja na nekadašnju glavnu hranu, palentu krompiricu, koja je bila nadomjestak kruhu i na kojoj su othranjene generacije Grobničana. Nije zaboravljen ni slani ovčji Grobnički sir koji svoju tradiciju nalazi u nekadašnjem glavnom izvoru djelatnosti, stočarstvu.